Za one koji se nisu čuvali,
a posebno za one koji neće trebati ljekara
Zdrav način života omogućava vam najvažniji cilj, a to je dugotrajniji, zdraviji i sadržajniji život. Zdravo stanje u tijelu je stvarno metaboličko stanje koje može postići svako, a može se održavati cijeli život. Za većinu ljudi vrijedi kineska poslovica „Trebaš biti bolestan da bi čuvao svoje zdravlje“.I većina Vas počinje to misliti o zdravlju kad je već nastupila bolest. Osnovni razlog zdravog življenja je prevencija hroničnih bolesti. Iako možete razumjeti mnoge funkcije vašeg tijela, još uvijek to ne podrazumijeva da znate kako uistinu ono funkcionira i što je najbitnije, kako da ga učinite snažnijim i mlađim. Doktor će Vam saopštiti da ne može prevenirati nastanak bolesti, ali zato Vi možete. Vi možete kontolisati sudbinu Vašeg zdravlja. Za mnoge stvari posao doktora ostaje posao doktora, koji će Vam uvijek trebati. Ali trebate shvatiti poentu da je kontrola sudbine nad Vašim zdravljem u Vašim rukama. U koji god aparat za mjerenje vremena gledate, ono neumijetno teče iz minute u minutu. Svi imamo svoj kalendar, koji svaki dan ispisuje svoje vrijeme. Ali izbor koji imamo je da taj ritam kucanja sata ubrzamo ili usporimo. Statistika pokazuje da ćemo živjeti duže. Mnogo zasluga za ovo pripada sektoru javnog zdravstva. Osoba koja je najodgovornija za način kako starimo, nije ni doktor, nego osoba koja ovo čita.
Zdravlje, vi ste za ili protiv zdravlja? Svi ljudi na svijetu, univerzalno gledajući, žele da sačuvaju zdravlje, ili da ga ponovo nađu ako su ga izgubili. Što se, ustvari, podrazumjeva pod zdravljem? Da li je to tišina organa, poput srca ili pluća, ili bubrega ili prostate? Ili je zdravlje najduži mogući život, ali bez patnje. Ili bolje rečeno, zdravlje je maksimum radosti, uživanja, i ujedno kroz dobro zdravlje doživjeti ljepotu življenja. Sljedeće pitanje je ima li samo jedno zdravlje? Ili, možda više oblika zdravlja?
Bolnica daje odgovore na ta pitanja i kako sačuvati zdravlje i doživjeti zdravu, duboku starost. Sve što se pruža u bolnici, profesor je doživio i proživio u svakodnevnoj praksi sa svojim pacijentima.
Shvaćam da je ritam fiziološke drame u tome da srce svojim otkucajima neprestano čas tjera život do periferije tijela, čas opet taj život, zatrovan i obamro, uvlači u sebe, da bi mu srce opet obnovilo snagu. To je ritam biološke drame.
Pacijent, čovjek koji boluje od angine pektoris ili je prebolio infarkt miokarda, ili apopleksiju ili neku drugu bolest, on je doživio svoju ličnu dramu, tragediju. Shvatit ćete da više niste sami, da život nerijetko počinje sa one strane očaja i shvatit ćete da zahvaljujući dobrom timu našebolnice, život vrijedi da bude življen.
Ova bolnica ne dopušta čovjeku da se zaustavi u svom hodu, bilo da je zdrav ili bolestan, neće dozvoliti da propadne i da na mjestu umre nakon doživljene tragedije, nakon infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta ili neke druge bolesti, okružen strahovitim beznađem. Drama nije kazna. Patnja nije znak čovjekovog pada.
Čovjek treba da sačuva svoju unutarnju i vanjsku harmoniju. Ma kako strašan bio život poslije infarkta, apopleksije ili se tome pridruži i dijabetes i dislipidemija i hipertenzija, postojanje neke stvaralačke aktivnosti, koja je sama sebi cilj, dovoljna je da opravda življenje. Upravo ova Bolnica omogućava tu stvaralačku aktivnost i u čovjeku budi radost življenja. Vraća mu vjeru u život, u egzistenciju, u bitisanje.
Čemu jedan relativno dug život ukoliko će taj kvalitet života biti izrazito loš. Upravo taj pojam kvaliteta života kod pacijenta koji boluje od angine pektoris, ili ako je prebolio infarkt miokarda, ili moždani udar, ili boluje od šećerne bolesti ili od hipertenzije ilihiperholesterolemije, teške osteoporoze, benigne hipertrofije prostate ili raka prostate, i drugih bolesti, ta fina, suptilna, minuciozna, filigranska analiza kvaliteta življenja daje Vam na poseban način osoblje Bolnice jer, svako želi, ako je već osuđen da živi, da uz taj život odlučujuća determinanta i ugaoni kamen bude kvalitet bitisanja. Bolnica itekako vodi računa o tome. O svome zdravlju se treba uvijek raspitati, biti dobro upućen i imati jedan kritičan stav i uvid u njega. Raspitati se o svome zdravlju i biti informisan ne košta mnogo i ne predstavlja neki poseban gubitak vremena
